„U zakonu o konkurenciji jasno je definisano da su “Zabranjene koncentracije privrednih subjekata koje kao rezultat imaju značajno narušavanje efikasne tržišne konkurencije, na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine ili na njenom značajnijem dijelu, a posebno kojima se stvara novi ili jača postojeći dominantni pložaj” – komentariše, za portal Antikorupcija.info, izvršna direktorica udružanja za zaštitu potrošača “DON” Murisa Marić, koja čak smatra da su u ovom slučaju na štetu građana BiH uočljivi elementi korupcije.

Reglatorna agencija za komunikacije (RAK) je telekom operaterima u BiH dozvolila uvođenje dodatnog nameta, odnosno saglasila se sa promjenom uslova pružanja usluga, čime će im omogućiti povećanu milionsku dobit samo na osnovo uvođenja plaćanja jedne KM za korišćenje mobilne mreže.

Na to su ukazali iz Udruženja za zaštitu potrošača “DON” Prijedor, kojima se svakodnevno obraća sve veći broj građana sa pritužbom zbog “oporezivanja” od strane tri telekom operatera.

“Prema podacima RAK-a, broj korisnika mobilne telefonije u 2021. godini bio je 3.728.775. Stoga, iako se 1 KM mjesečno možda i ne čini puno, uzimajući u obzir broj korisnika jasno je da će uvođenjem naknade prihodi mobilnih operatera rasti u milionskim iznosima.

Podaci dostupni na portalu Akta.ba, govore o tome da je BH Telecom samo u 2021. godini prijavio dobit od skoro 65 miliona KM, Telekom Srpske (Mtel) je prijavio dobit u iznosu većem od 74 miliona KM, dok su Hrvatske telekomunikacije (Eronet) prijavile dobit u iznosu od oko 213.000 KM” – izjavila je za portal Antikorupcija.info izvršna direktorica udružanja “DON” Murisa Marić.

Po njoj, začujuće je da je RAK dao saglasnost za uvođenje dodatnih naknada iako to operateri nisu tražili od njega, već ga samo obavijestili o namjeri. Kao primjer, navela je pismo koje je RAK uputio M:tel-u u kojem se saglasio za uvođenje naknada, ne samo za plaćanje mjesečne naknade za korištenje njihove mreže od jedne KM za “pripejd” korisnike, već i za još 22 tarifna modela ove mreže.

Prema informacijama dobijenim od operatera, razlog uvođenja naknade je povećanje njihovih finansijskih obaveza po pitanju plaćanja dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra i investiranja u pripadajuću infrastrukturu, koja je nužna za pružanje kvalitetnih mobilnih širokopojasnih usluga.

Postavlja se logično pitanje da li građani treba da finansiraju ulaganja telekom operatera i da li su zatajile institucije koje su mogle zabraniti “koncentarciju”.

Indikativno je da su sva tri operatera u BiH praktično istovremeno uveli ovaj namet, tako da nisu ostavili mogućnost korisnicima usluga mobilne mreže da prelaskom kod drugog operatera ne prihvate promjenu uslova pružanja usluga i nametarnja dodatnih naknada.

„U zakonu o konkurenciji jasno je definisano da su “Zabranjene koncentracije privrednih subjekata koje kao rezultat imaju značajno narušavanje efikasne tržišne konkurencije, na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine ili na njenom značajnijem dijelu, a posebno kojima se stvara novi ili jača postojeći dominantni pložaj” – komentariše Marić, koja čak smatra da su u ovom slučaju na štetu građana BiH uočljivi elementi korupcije.

Pojasnila je da se ona može kriti u tom prećutnom dogovoru (mada sinhronizovanost ukazuje na ozbiljnije kršenje zakona, ali zasad jos nema dokaza o sastanku na kome je to dogovoreno), kojim korisnicima usluga operateri nisu dali mogućnost izbora, a zatim i u postupku RAK-a i nereakciji Konkurencijskog vijeća i Ombudsmana za zaštitu potrošača, čime je uskraćeno i osnovno potrošačko pravo zagarantovano zakonom o zaštiti potrošača.

Iz “DON” su citirali odredbu iz Zakona o zaštiti potrošača “pravo na izbor je mogućnost izbora između više roba i usluga, po prihvatljivim cijenama i uz garanciju kvaliteta”, uputivši korisnike usluga tri operatera u BiH da se obrate i pritužbe zbog uvođenja “poreza” pišu institucijama koje su zadužene da rade u interesu građana.